Suad Ećo: Na svaku isplaćenu marku državi moramo platiti 72 feninga

by inside / 11 / 12 / 2018 / Objavljeno Novosti

Suad Ećo, generalni direktor Ećo Company i predsjednik Asocijacije drvne industrije i šumarstva u VTKBiH, govorio je za Oslobođenje o stanju u ovom sektoru

Kako biste ocijenili trenutno stanje u drvnoj industriji u BiH?

- Drvna industrija BiH, iako je država stalno zanemaruje, potvrđuje se kao jedna od najuspješnijih proizvodnji u BiH. Kada se posmatraju rezultati koje je ova privredna grana ostvarila u posljednjih pet godina, možemo jasno vidjeti da je izvoz drvne industrije u stalnom porastu, a vrhunac je dostigla u 2017. ostvarivši 1,3 milijarde KM izvoza. U 9 mjeseci 2018. ostvaren je izvoz oko 1,1 milijardu, što je oko 7 posto više nego u istom periodu lani. U samoj strukturi izvoza izvoz namještaja iznosio je oko 45 posto, što je povoljnije sa aspekta izvoza finalnih proizvoda od drveta nego prošle godine. Međutim, bez obzira na ove rezultate i dalje se mnogo veći postotak prerade odnosi na jednostavnije procese (proizvodi šumarstva, rezana građa, ogrjevno drvo i sl.), a manji na kompliciranije finalne proizvode, poput proizvodnje namještaja. Imamo vrhunsku sirovinu, ali i odlične proizvođače.

Sa kojim izazovima se privrednici danas najviše suočavaju i imate li ikakvu pomoć vlasti?

- Glavni izazovi sa kojima se suočava bh. privreda svakako su loše poslovno okruženje i politička nestabilnost. Ne možemo se pohvaliti ni efikasnim radom javne uprave, niti vladavinom prava. Kada je u pitanju investiranje u BiH, možemo reći da su veliki problem komplikovana administracija i dugotrajni procesi da se nešto konkretno na našem tržištu ostvari. Privredni ambijent mora se znatno promijeniti. Potreban nam je siguran sistem, prepoznatljiva, stimulativna i stabilna poreska politika, jer svaki ozbiljan investitor, planiranjem posla nekoliko godina unaprijed, želi tačno da zna kolika su opterećenja, odnosno izdvajanja po svim osnovama. Međutim, ne možemo se pohvaliti stabilnom poreskom politikom, jer činjenica je da nam se i fiskalni i parafiskalni nameti stalno mijenjaju. Jedan od glavnih izazova sa kojim se susrećemo su prilično spore aktivnosti ka unapređenju poslovnog ambijenta koji bi omogućio stabilno poslovanje firmi, razvoj i punu zaposlenost.

Nedostatak sirovine

Izražena siva ekonomija koja godinama ne može da se smanji i stavi pod kontrolu, komplicirane i spore administrativne procedure, neravnomjeran tretman privatnog sektora u odnosu na javni samo su neki od izazova, a pitanje je kako i koliko dugo firme mogu izdržati tako veliki iznos plaćanja doprinosa i poreza na rad. Posebno brine gubitak konkurentnosti zbog zastarjelih tehnologija, fragmentiranog unutrašnjeg tržišta, netarifnih trgovinskih barijera, poput kompliciranih procedura za izvoz, nedostatka koordinirane kontrole na graničnim prelazima, slabe granične infrastrukture i nedostatka ciljanih mjera za zadovoljavanje evropskih sanitarnih i fitosanitarnih standarda.

Koja su tržišta najbolja za ovu industriju, otvaraju li se neka nova?

- Na postojećoj sirovinskoj osnovi izgrađen je veliki broj prerađivačkih kapaciteta koji proizvode veoma širok asortiman proizvoda primarne, polufinalne i finalne obrade. Jedan dio proizvoda se prodaje na domaćem tržištu, ali znatno veći dio se plasira u izvoz u zemlje EU kao što su: Njemačka, Austrija, Italija, Hrvatska, Holandija, Švicarska i Francuska. Evidentno je da EU predstavlja najznačajnije tržište za bh. proizvođače drvne industrije, dok tržišta SAD-a i Kine mogu biti potencijalna za izvoz namještaja višeg cjenovnog razreda u dužem periodu.

O problemu sa izvozom trupaca se odavno govori, ali se on ne rješava. Dešava li se trenutno šta u vezi s tim pitanjem?

- Mi godinama pričamo o problemima sa kojima se susreće ova grana, a to je nedostatak kvalitetne sirovine, jer u BiH proizvođači imaju veliki problem, a to je da proizvođači finalnih proizvoda ne mogu na tržištu doći do dovoljno kvalitetne sirovine za koju imaju obezbijeđeno tržište sa svojim proizvodima. Rješenje ovog problema vide u zabrani izvoza poluproizvoda, te uvođenju izvoznih taksi. Iako su i ranije predlagali isto, vlasti su pronalazile izgovor u međunarodnim ugovorima koji to, navodno, ne dozvoljavaju - što je, kažu, neistina. Istina je da svaka zemlja ima pravo da neku granu ekonomije ili neki resurs proglasi od strateškog značaja i u tom slučaju nijedan međunarodni ugovor ili sporazum ne vrijedi. Sad kad je jedna zemlja EU zabranila izvoz svoje sirovine, onda smo kazali zašto vlasti šute. Moraju slušati privrednike kako bi se sirovina usmjerila ka proizvodnim kapacitetima.

Privreda u BiH, generalno, opterećena je brojnim nametima koje bi prvo trebalo riješiti?

- Privrednici i u našoj zemlji imaju ogromne namete, što ugrožava ekonomski i privredni razvoj. Uglavnom se to odnosi na preveliku široku poresku osnovicu, visoke doprinose. Takav odnos već je doveo do odliva radne snage, manjeg zapošljavanja i niskih plata. Bilo je mnogo rasprava i najava redukcije parafiskalnih nameta, moratorija na pojavu novih, ali vlade u BiH do sada nisu donijele nijednu konačnu odluku.

Radna snaga

Naprotiv, zbog proračunskih dubioza na sve strane, i dalje se pojavljuju novi nameti, što je potpuno suprotno najavama o rasterećenju privrede i poboljšanju poslovnog ambijenta. Prema relevantnim istraživanjima, opterećenje poslodavaca u BiH je najveće u regiji, a među najvećim u Evropi i iznosi 72,2 posto. Na svaku isplaćenu marku državi se moraju platiti 72 feninga. Sa svim parafiskalnim nametima na nižim razinama, u ovisnosti od kantona ili općina, poslodavci moraju isplatiti čak 90 feninga na jednu isplaćenu marku plate.

Veliki problem je i nedostatak radne snage, kako se Vi snalazite za radnike?

- Iseljavanje kvalificiranih radnika u zemlje Zapada već je sada dovelo BiH u stanje nedostatka stručne radne snage na mnogim poljima. Istovremeno, BiH je pod velikim teretom nezaposlenosti i velikog broja radnika koji su evidentirani na biroima rada. Ovaj paradoks je lako objašnjiv - mnogo je visokoobrazovanih, a premalo stručnjaka, veliki je broj nezaposlenih koji nemaju kvalifikacije i kompetencije koje poslodavci traže. Nedostaje veliki broj radnika sa srednjim stručnim - zanatskim zanimanjima. U našoj firmi zasad nije bilo napuštanja i odlaska radnika, a svakako i mi imamo problema kod pronalaska i upošljavanja novih radnika. Za narednu godinu planiramo proširenje proizvodnje i upošljavanje oko 30 novih radnika. Ove godine počeli smo sa saradnjom sa srednjim strukovnim školama te smo omogućili praktičnu nastavu za veći broj učenika.

Kakva su Vaša očekivanja od novih vlasti?

- Očekujem da se Vlada FBiH, kao i ostale vlade, što prije imenuju i počnu rješavati nagomilane probleme sa kojima se poslodavci i građani BiH suočavaju. Ovo mora biti energična vlada koja treba imati veću političku podršku i opredjeljenje da se nastavi sa započetim reformama, te da se u što kraćem roku definišu prioriteti. Prioritet bi trebao da bude rasterećenje privrede. Treba uvesti poticaje i olakšice firmama koje imaju kapacitet za nove investicije i nova zapošljavanja.

ZAINTERESOVANI ZA SARADNJU?

Učinite okruženje ugodnijim i obogatite Vaš prostor Inside namještajem.

TOP